Hrvatska poštanska banka (HPB) u prvom tromjesečju 2023. godine ostvarila je neto dobit od 18 milijuna eura, što je 14 milijuna eura više u odnosu na isto razdoblje lani, a između ostalog rezultat je rasta kamatnih stopa na financijskim tržištima, objavila je u srijedu ta banka.
"Prvo tromjesečje
2023. godine obilježeno je nastavkom pozitivnih trendova u poslovanju,
odnosno postavljanjem novih rekorda financijskih rezultata u
korporativnoj povijesti HPB. Pritom se posebno izdvaja neto dobit koja
je u izvještajnom razdoblju iznosila 20,3 milijuna eura na razini HPB
Grupe, odnosno 18 milijuna eura na razini matice, što je u oba slučaja
značajno više od dosad najvišeg zabilježenog tromjesečnog rezultata i
višestruko više od istog razdoblja prethodne godine", istaknuto je u
HPB-ovom priopćenju. Ostvarena neto dobit rezultat je rasta referentne kamatne stope od
strane Europske središnje banke odnosno trenda povećanja kamatnih stopa
na tržištu, uspješnih akvizicijskih aktivnosti u prethodnoj godini te
viših naknada u platnom prometu pravnih i fizičkih osoba, stoji u
nerevidiranom nekonsolidiranom financijskom izvješću objavljenom u
srijedu na Zagrebačkoj burzi. Kako su naveli iz HPB-a, navedeno je u potpunosti nadmašilo povećane
izdatke i troškove uzrokovane općim rastom cijena proizvoda i usluga te
aktualnih projektnih aktivnosti. Neto prihod od kamata je na razini matice u prvom kvartalu na
godišnjoj razini tako porastao za 8,7 milijuna eura, na 25,4 milijuna
eura Nadalje, neto prihod od naknada i provizija iznosio je 5,87 milijuna
eura te je bio veći za 1,9 posto, najvećim dijelom zbog viših naknada u
gotovinskom platnom prometu u kanalu Hrvatske pošte. Nakon četiri uzastopna negativna tromjesečja, istaknuli su iz HPB-a,
ostvarena je i neto dobit od trgovanja, u iznosu od 907,2 tisuće eura. Bruto kreditni portfelj segmenta poslovanja sa stanovništvom u prvom
tromjesečju 2023. godine porastao je za oko 2,5 milijuna eura, a najveći
doprinos rastu je imao portfelj stambenih kredita, pri čemu je rast
stambenih kredita u navedenom razdoblju iznosio oko 9,6 milijuna eura. S druge strane, izvijestili su iz HPB-a, zabilježen je pad gotovinskih kredita od oko 6,7 milijuna eura. "Navedeni trend, koji se ne odnosi samo na banku već i na tržište
generalno, pokazuje oprez građana u zaduživanju koji je posljedica
neizvjesne situacije na tržištu", ocijenili su iz HPB-a. Imovina banke je na kraju ožujka ove godine iznosila 4,4 milijarde eura. Pripajanje Nove hrvatske banke se očekuje početkom srpnja Iz HPB-a su izvijestili i da je društvo Pronam Nekretnine, koje je
banka akvizirala tijekom 2022. godine, uspješno pripojeno 15. ožujka ove
godine, a da je Hrvatska narodna banka 12. travnja odobrila i
pripajanje Nove hrvatske banke, nastavno na ugovor o pripajanju koji su
HPB i NHB potpisali 1. ožujka ove godine, čime se nastavljaju provoditi
projektne aktivnosti koje su preduvjet realizacije pravnog pripajanja. "HPB nastavlja i s intenzivnim aktivnostima pripajanja Nove hrvatske
banke d.d. matici, koje se očekuje početkom srpnja 2023. Pripajanje bi
trebalo rezultirati sinergijskim učincima koji proizlaze iz ukidanja
dvostrukih informacijskih sustava i poslovnih linija, zatvaranja
lokacija na kojima jedna ili druga banka imaju prisutnost u neposrednoj
blizini, kao i prekida određenih ugovornih odnosa koji će biti
redundantni po pripajanju. Ovi učinci doprinijet će još snažnijem
prisustvu HPB na tržištu te dati dodatni potisak za nastavak pozitivnih
trendova", stoji u HPB-ovom priopćenju. Dakle, HPB Grupu, osim matičnog društva, Hrvatske poštanske banke,
čine i Nova hrvatska banka, društvo za upravljanje investicijskim
fondovima HPB Invest i društvo specijalizirano za promet nekretninama
HPB-nekretnine. Pritom, neto dobit HPB Grupe nakon poreza iznosila je 20,3 milijuna
eura, a osim neto dobiti matičnog društva od 18 milijuna eura, Nova
hrvatska banka ostvarila je neto dobit od 2,4 milijuna eura,
HPB-Nekretnine neto dobit od 20,8 tisuća eura, a HPB Invest neto gubitak
od 48,8 tisuća eura. Operativna dobit HPB grupe iznosila je 17,1 milijun eura, a kako je
istaknuto, uz prudentno upravljanje kreditnim rizicima, bila je glavni
pokretač ostvarene neto dobiti. Ukupni prihodi dosegnuli su 56,8 milijuna eura, uz porast za pet
milijuna eura u odnosu na prethodno tromjesečje, što je između ostalog
odraz već spomenutog snažnog rasta kamatnih prihoda zbog podizanja
kamatnih stopa na tržištu. Neto prihodi od naknada i provizija u prvom tromjesečju iznosili su
8,2 milijuna eura, što je 500 tisuća eura manje u odnosu na prethodno
tromjesečje, a rezultat su nižih prihoda od platnog prometa u segmentu
poslovanja s velikim poduzećima i javnim sektorom te poslovanju s malim i
srednjim poduzećima, što je, napomenuto je, uobičajeno sezonsko
kretanje. Imovina Grupe iznosila je 5,3 milijarde eura te je u skladu s
tržišnim kretanjima sustava nakon uvođenja eura, stoji između ostalog u
konsolidiranom financijskom izvješću.